26.03.2014 14:35
U organizaciji Zaklade Hrvatska bez mina, Hrvatske vatrogasne zajednice i predstavnika MUP-a (Protueksplozivski odjel) te Hrvatskog Centra za razminiranje, u Odmaralištu MUP-a održava se dvodnevni seminar o opasnostima od neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava u našoj zemlji
U organizaciji Zaklade Hrvatska bez mina, Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ) i predstavnika MUP-a (Protueksplozivski odjel) te Hrvatskog Centra za razminiranje, u Odmaralištu MUP-a održava se dvodnevni seminar (24. i 25. ožujka 2014.) za 25 vatrogasnih dužnosnika Hrvatske (županijski vatrogasni zapovjednici, predsjednici i tajnici vatrogasnih zajednica te ostali) o opasnostima od neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava u našoj zemlji. Cilj edukacije je bio zapovjednicima predstaviti znanja i iskustva u protuminskom djelovanju i minskoj opasnosti na području Hrvatske, a koji će biti predavači HVZ-a. Sudionicima dvodnevnog seminara nove spoznaje trebaju omogućiti primjenu znanja o minskoj opasnosti i educiranje vatrogaskinja i vatrogasaca u matičnim organizacijama. Na početku rada u ime istarskih vatrogasaca i HVZ-a pozdravio ih je Dino Kozlevac, županijski vatrogasni zapovjednik i zamjenik predsjednika HVZ-a.
Obraćajući se vatrogasnim dužnosnicima Hrvatske, Đurđa Adlešič, upraviteljica vladine Zaklade Hrvatska bez mina, istaknula je da su lovci i vatrogasci najrizičnije kategorije, dok su najpouzdaniji učenici. Edukacije su posebice učinkovite u školama čemu svjedoči i podatak da godinama nije stradalo ni jedno dijete. Na svu sreću opada i ukupan broj stradalih, no razminiranje se odvija sporo zbog nedostatka sredstava unatoč činjenici da zemlja za tu svrhu odvaja znatna sredstva. Naši pirotehničari zaslužuju velike pohvale za svoj iznimno opasan i osjetljiv posao, a plaćeni su vrlo malo dok stradalih među njima još uvijek ima.
Vatrogasci su suočeni s problemom gašenja požara uz minski sumnjiv prostor ili na prostoru za koji se zna da postoje mine. Upravo su zbog toga Zaklada i HVZ zajednički organizirali edukacijski seminar za zapovjednike kako bi svoja znanja prenosili na pripadnike vatrogasnih postrojbi. Damir Knežević, rukovoditelj poslova osposobljavanja i usavršavanja HVZ-a, istaknuo je kako je postojeća opasnost od mina bila glavni razlog organiziranja ovakvog educiranja vatrogasnih dužnosnika s ciljem da se s tim upozna što više vatrogasaca. Želimo da kolege što bolje upoznaju opasnosti od mina i dosadašnja iskustva na otklanjanju te opasnosti, podvukao je Knežević.
Tijekom dvodnevne edukacije vatrogasni dužnosnici su imali priliku upoznati temeljna načela protuminskog djelovanja, počevši od toga kako čitati oznake minske opasnosti do toga kako se ponašati u prostoru gdje su postavljene oznake te o minskim nesrećama i žrtvama u Republici Hrvatskoj. Prema riječima Durđe Adlešič, Hrvatska bi trebala do 2019. godine pokušati očistiti onaj prostor gdje se stanovništvo više kreće te podsjetila da su mine način ratovanja kod kojeg je jeftino postavljanje, a skupo skidanje. Ta se metoda, nažalost, koristi u cijelom svijetu i nije samo Hrvatska koja ima minski problem. Ima ga i naša regija, primjerice Bosna i Hercegovina, a u Sloveniji je nedavno vađen eksploziv još iz II. svjetskog rata. S problemom mina iz II. svjetskog rata se susreću još Srbija i Grčka.
Odgovarajući na pitanje o donacijama, Adlešič je kazala da su slabe inozemne donacije ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Svijet je dobio nova ratišta, nova žarišta i prostore koje treba očistiti od mina (Irak, Libija i druga). Osvrćući se na aktivnosti hrvatskih vatrogasaca, Adlešič im je odala priznanje na području zaštite i spašavanja ljudi i njihovih materijalnih dobara te podsjetila da su nekada vatrogasci bili u manjim mjestima nositelji kulturnog života i očuvanja tradicije i sigurnosti područja njihovog djelovanja. Raduje činjenica da je u vatrogastvu sve više žena u te da su velika pažnja posvećuje mladima, istaknula je Adlešič.
Govoreći na otvaranju seminara Mladen Crnković, iz Hrvatskog centra za razminiranje, rekao je da Centar djeluje od 1998. te da provodi kontrolu rada 38 tvrtki sa 630 pirotehničara, 58 strojeva i 20 pasa, angažiranih na dvadesetak aktivnih projekata. Hrvatska danas ima 611 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora u 12 županija, a najugroženije su Sisačko-moslavačka, Ličko-senjska i Osječko-baranjska. Ovaj tjedan završava se razminiranje Dubrovačko-neretvanske i prelazi na završetak Virovitičko-podravske županije. U Republici Hrvatskoj se čiste prostori od mina sukladno s kapacitetima i sredstvima s kojima zemlja raspolaže. Crnković je na kraju iznio i zapanjujući podatak: kada bi danas u svijetu bilo zaustavljeno stavljanje mina u zemlju, bilo bi potrebno sto godina da se očisti svijet od mina, a za što su potrebna velika financijska sredstva.
